INTERPOL odbio zahtjev BiH: Neće raspisati potjernicu za ruskim dobrovoljcem iz Dervente

Međutim, Međunarodna organizacija kriminalističke policije odbila je zahtjev BiH za raspisivanjem difuzne potjernice za državljaninom BiH, pozivajući se na pravilo kojim je strogo zabranjena bilo kakva aktivnost u slučajevima koji imaju političku, vojnu, vjersku ili rasnu pozadinu, navodi se u dokumentu u koji je Radio Slobodna Evropa imao uvid.

Difuzna potjernica podrazumijeva da zemlje članice INTERPOL-a budu obaviještene o tome da je Popović tražena osoba, pri čemu ga svaka od 196 zemalja može uhapsiti.

S druge strane, i bez ove potjernice, organi u BiH i dalje mogu reagirati procesuirati ga jer se sumnjiči za sudjelovanje na stranom ratištu, što je krivično djelo prema zakonima BiH.

Šta su naveli kao razlog odbijanja?

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je u maju zatražilo od Suda BiH da naredi raspisivanje potjernice za Petrom Popovićem, 37-godišnjakom iz Dervente, sa sjevera Bosne i Hercegovine, koji je u Rusiju, a potom na ratište u Ukrajinu, otišao nakon boravka u Njemačkoj.

Prema dostupnim informacijama iz sigurnosnih agencija, Popović je plaćenik i nije poznato je li dobio rusko državljanstvo, što je uobičajena praksa za strane dobrovoljce koji se pridruže službenoj ruskoj armiji.

Sud BiH odobrio je zahtjev za raspisivanjem potjernice i obratio se Uredu INTERPOL-a u Sarajevu, odakle je upućen zahtjev sjedištu Organizacije u Lyonu.

U odgovoru iz Lyona navedeno je da Generalni sekretarijat INTERPOL-a ne može odgovoriti na ovaj zahtjev, jer je "nedavno preispitao svoju raniju praksu, prema kojoj su neki slučajevi u vezi sa stranim državljanima koji sudjeluju u oružanom konfliktu bili odobreni za objavu".

Navedeno je i da "uzimajući u obzir geopolitička dešavanja i rastuće rizike za neutralnost Organizacije INTERPOL neće više objavljivati takve zahtjeve".

Zvaničan odgovor je da za Popovićem neće biti raspisana međunarodna potjernica zbog člana 3 Statuta INTERPOL-a, odnosno dijela koji kaže da je strogo zabranjena bilo kakva aktivnost ili intervencija u pitanjima ili slučajevima koji imaju političku, vojnu, vjersku ili rasnu pozadinu.

Iz INTERPOL-a je navedeno da će i u budućnosti ova organizacija na slične zahtjeve odgovarati na takav način.

Jedini izuzeci bit će u slučajevima kada se za osobe za koje se traže utvrdi da su se pridružile terorističkoj organizaciji, počinile međunarodni zločin za vrijeme oružanog sukoba ili "kazneno djelo običnog prava".

U odgovoru organima BiH navedeno je i da je moguće da zahtjev bude dopunjen ako je za Popovića utvrđeno nešto od navedenog, međutim iz BiH nisu imali takve dokaze.

RSE je od INTERPOL-a zatražio komentar o "promjeni prakse", odakle su kazali da se zahtjevi koji se odnose na oružane sukobe razmatraju od slučaja do slučaja, "kako bi se osigurala usklađenost s pravilima INTERPOL-a, uključujući zabranu poduzimanja bilo kakve intervencije ili aktivnosti vojnog karaktera utvrđenu u članu 3. Statuta".

Navedeno je i da nije bilo zvaničnih izmjena dokumenta koji propisuje pravila objave potjernica u vezi s vojnim aktivnostima od 2013. godine.

Ko je Petar Popović

Petar Popović rođen je 1. oktobra 1988. godine u Derventi. Nije poznato kad je iz BiH otišao u Njemačku, kao ni okolnosti pod kojima se pridružio ruskim snagama u Ukrajini.

RSE je pokušao stupiti u kontakt s Popovićem putem društvenih mreža, ali nije bilo odgovora. Popović je jedan od oko 20-ak bh. državljana za koje se sumnja da ratuju na strani Rusije u Ukrajini.

Nalozi na Popovićevim društvenim mrežama ne otkrivaju mnogo, tek nekoliko fotografija iz ranijih godina. U opisu profila navedeno je da je Popović studirao na Vojnoj akademiji u Beogradu, ali RSE nije mogao utvrditi tačnost ove informacije.

Ured glavnog tužitelja Ukrajine potvrdio je nedavno za RSE da su istražitelji identificirali 12 građana Bosne i Hercegovine koji su se navodno borili u Ukrajini kao dio ruskih privatnih vojnih tvrtki. Iz ukrajinskog tužiteljstva nisu mogli otkriti više detalja zbog povjerljivosti.

Informacije o stranim državljanima, među njima i onima iz Bosne i Hercegovine, u redovima ruskih snaga u Ukrajini su se pojavile i u oktobru 2025., kada su policije Ukrajine i Moldavije, u suradnji s EUROPOL-om, otkrile više od 650 osoba koje se dovode u vezu s ruskim paravojnim formacijama Wagner i Redut i potencijalnim ratnim zločinima u Ukrajini.

Među 280 stranih državljana navodi se da je bilo i onih iz Bosne i Hercegovine. Tačan broj bh. državljana nije poznat. Postoje informacije i o nekoliko državljana BiH koji su se pridružili ukrajinskim snagama, ali su detalji o njima nedostupni.

'Odgovor INTERPOL-a nije iznenađenje'

Odgovor Generalnog sekretarijata INTERPOL-a i pozivanje na odredbu Statuta, kojim je zabranjena intervencija u slučajevima koji imaju političku, vojnu, vjersku ili rasnu pozadinu, ne predstavlja iznenađenje za Armina Kržalića, profesora na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu.

Kržalić podsjeća da se INTERPOL na istu odredbu pozivao kada je u aprilu 2025. odbio zahtjev iz BiH za raspisivanje međunarodne potjernice za tadašnjim predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom i predsjednikom entitetske Skupštine Nenadom Stevandićem, dok ih je Tužiteljstvo tražilo zbog sumnje na napad na ustavni poredak BiH.

"U tom slučaju je bilo jasno da neće raspisati potjernicu, ali su naše institucije to uporno 'gurale'. INTERPOL može objaviti potjernicu, ali moraju se dostaviti dokazi da se radi o krivičnim djelima vezanima za ubistva, terorizam ili nešto drugo. Institucije u BiH nikako da nauče na prvobitnim greškama", kazao je Kržalić.

U odgovoru na zahtjev iz BiH za raspisivanje potjernice za Popovićem, navedeno je da je preispitana ranija praksa u kojoj su bile raspisane potjernice u nekim slučajevima sudjelovanja stranih državljana u oružanom konfliktu.

Kržalić, također, smatra da nije "sazrelo vrijeme" da INTERPOL raspisuje potjernice u ovakvim slučajevima, te da mu upravo član 3 Stauta za to daje mogućnost.

"Bilo je takvih primjera kad su u pitanju odlasci na ratište u Siriju, zato što je postojao opći međunarodni stav da se radi o terorizmu. No, ovdje INTERPOL očito procjenjuje konflikt, da li je vojni, da li je politički. Sve zavisi od toga šta imamo u međunarodnom eteru, radi li se o agresiji, o oružanom sukobu, specijalnoj operaciji, tako da ostavlja sve mogućnosti i ne donosi kvalifikacije, nego teži neutralnosti", kaže on.

Kad su u pitanju izazovi u procesuiranju bh. državljana koji se pridružuju stranim paravojnim formacijama i ratuju u drugim državama, što u BiH predstavlja krivično djelo, kaže da je evidentno da i tu postoje problemi.

"Problem je u njihovom otkrivanju, a onda i u praćenju i procesuiranju nakon povratka. Posebno je otežano prikupljanje dokaza, koje ne može ići bez međunarodne saradnje", ističe i dodaje da domaće pravosuđe teško može dokazivati ratne zločine u stranoj zemlji, ubistva ili terorizam.

"U sudskim procesima se o tome i ne razmišlja nego se isključivo vežu za kazneno djelo pridruživanja stranim paravojnim formacijama", naglasio je.

Krivični zakon BiH propisuje zatvorsku kaznu od najmanje tri godine za pridruživanje stranoj vojnoj, paravojnoj ili parapolicijskoj formaciji. Za organiziranje, obučavanje, opremanje ili mobilizaciju osoba s ciljem odlaska na strana ratišta predviđene su kazne od najmanje osam godina zatvora.

Kažnjivo je i javno pozivanje ili poticanje na odlazak na strana ratišta, uz kazne od tri mjeseca do tri godine zatvora.

Odlazak na strana ratišta krivično je djelo u BiH od 2015. godine, kada je fokus bio prvenstveno na ratištu u Siriji i priključivanju terorističkim organizacijama poput tzv. Islamske države ili Al-Nusre. Povratnici su procesuirani ako je dokazano njihovo članstvo u takvim grupama.

Dosad niko nije osuđen zbog ratovanja u Ukrajini, a na Sudu se vodio jedan predmet protiv Gavrila Stevića, koji je pravomoćno oslobođen, jer nije dokazana krivica za ratovanje u Ukrajini 2014. i 2015. godine. Malo prije slučaja Petra Popovića, INTERPOL je na zahtjev BiH raspisao potjernicu za Darijem Ristićem iz Modriče.

Ristić, koji je na ratištu u Ukrajini izgubio nogu, vratio se dobrovoljno u BiH i uhapšen je na Aerodromu u Sarajevu 17. septembra, na osnovu crvene INTERPOL-ove potjernice koja je za njim raspisana u martu 2025. godine.

Sumnjiči se da je ratovao na strani Rusije u Ukrajini od novembra 2023. godine, a u međuvremenu je dobio državljanstvo Rusije. Ristić je na društvenim mrežama objavljivao informacije o svom učešću na ratištu u Ukrajini. Državni sud mu je najprije odredio jednomjesečni pritvor, nakon čega je pušten i određen mu je kućni pritvor.

RSE je saznao da Ristić dogovara s Tužilaštvom BiH sporazumno priznanje krivice. Podizanje optužnice i sporazumno priznanje očekuju se u januaru.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad